Print

Članovi Zrenjaninskog poslovnog kruga ZREPOK pokrenuli su inicijativu za zabranu rada nedeljom i za vreme državnih praznika u trgovinskoj delatnosti – prodavnicama mešovite robe, tržnim centrima, i pozvali ostale privrednike da im se pridruže.

Predsednik tog udruženja Budimir Jovanović kazao je da je inicijativa proistekla iz činjenice da su građani za vreme vanrednog stanja i rigoroznih ograničenja, uspevali da se snabdevaju osnovnim životnim namirnicama i ostalim potrepštinama za život, čak i u situacijama kada su prodavnice bile zatvorene tri uzastopna dana.

On je naveo da su u prethodnom periodu zemlje u okruženju donele odluku da se zabrani rad nedeljom i da sa ekonomske tačke gledišta ta odluka nije uticala negativno na nivo zaposlenosti radnika niti na poslovanje privrednih subjekata.

Jovanović je rekao da u oblasti trgovine ima oko 200.000 zaposlenih, od čega su 70 odsto žene i dodao da je „najnormalnija stvar humanog društva obezbeđivanje uslova za život porodice“.


„U situaciji kada zaposlena osoba mora da radi 28 dana u mesecu, ne možemo se pohvaliti činjenicom da je standard građana na adekvatnom nivou, takve radne obaveze zaposlenih loše utiču na zdravlje, porodicu ali i na kompletno društvo“, ocenio je Jovanović.

Prema njegovim rečima, odluka o zabrani rada nedeljom ne treba da bude posmatrana samo sa ekonomske strane, već mnogo šire, ona je bitna kako sociološki u smislu funkcionisanja porodice, tako i kulturološki u pogledu sistema vrednosti kada je reč o porodičnim događajima i zabavama.

Sa ekonomske strane posmatrano trgovine bi se suočile sa preraspodelom radnih obaveza i rasporeda rada radnika, radnici bi bili odmorniji, ugostiteljski objekti bi imali veći prostor za rad i potencijalno više poseta, što u ovoj situaciji posle pandemije može biti pozitivno za njihov brži oporavak“, kazao je Jovanović.

On je dodao da je važno donošenje zakona koji ne dozvoljava izuzetke, kako bi se izbegao svaki vid zloupotrebe.

ZREPOK je inicijativu dostavio nadležnim ministarstvima, Vladi Srbije, Narodnoj skupštini, kao i drugim asocijacijama radnika i poslodavaca, a pozvali su privredne subjekte, da se u znak poštovanja prema svojim zaposlenim radnicima pridruže - Tokom vanrednog stanja došlo se do zaključka da je apsolutno moguće zadovoljiti sve potrebe građana u uslovima redukovanog radnog vremena i da su diskretni heroji u teškim vremenima bili radnici prodavci i zaposleni u maloprodajnim objektima. Naši zaposleni su nečiji mame, tate, sestre koje u ovakvim uslovima privređivanja neko mnogo manje viđa - kažu privrednici.

Izvor: Danas

 

Privrednici iz Bajine Bašte pokrenuli su inicijativu da se na teritoriji te opštine usvoji pravna regulativa koja nedelju predviđa kao neradan dan.

Veliki broj privrednih subjekata iz te opštine koji se bave trgovinom i mešovitom robom pokrenuli su inicijativu da se u Bajinoj Bašti usvoji pravna regulativa koja nedelju predviđa kao neradni dan u sektoru trgovine mešovitom i prehrambenom robom.
Inicijativa je upućena predsedniku opštine, zameniku predsednika i opštinskom veću, prenosi protal Drina info.

U detaljnom obrazloženju navedeni su svi razlozi koji idu u prilog usvajanju ovakve odluke, a navodi se da je tokom vanrednog stanja došlo se do zaključka da je apsolutno moguće zadovoljiti sve potrebe građana u uslovima redukovanog radnog vremena i da su diskretni heroji u teškim vremenima bili radnici prodavci i zaposleni u maloprodajnim objektima.

Oni su naveli i da su njihovi zaposleni nečiji mame, tate, sestre koje u ovakvim uslovima privređivanja neko mnogo manje viđa.

"Sa druge strane mi kao poslodavci suočeni smo sa velikim problemima kada su u pitanju rasporedi radnog vremena i slobodni dani za naše zaposlene i večito smo rastrgnuti između društvene odgovornosti kojoj svi težimo i profitabilnosti poslovanja, zbog koje smo i registrovani", piše u inicijativi.

Ocenjuje se i da umesto da se te radne nedelje koje na godišnjem nivou čine 50 i više radnih dana amortizuju dodatnim zapošljavanjima, oni se u stvari amortizuju većim opterećenjem postojeće radne snage ili dodatnim angažovanjem samih preduzetnika.

Izvor: B 92